Najnovije
Ciljevi održivog razvoja na Kosovu
Ciljevi održivog razvoja su globalni poziv na akciju za okončanje siromaštva, zaštitu životne sredine i klime Zemlje i obezbeđivanje da ljudi svuda mogu da uživaju u miru i prosperitetu. Ovo su ciljevi na kojima UN rade na Kosovu:
Publikacija
25. januar 2021.
United Nations Sustainable Development Cooperation Framework 2021-2025
This United Nations Sustainable Development Cooperation Framework 2021–2025 (Cooperation Framework) articulates the United Nations development system’s cooperation with Kosovo institutions and partners over the next five years. Underpinned by solid analysis of key social, economic and environmental challenges, the Cooperation Framework aims to support progress towards sustainable development in Kosovo anchored around the Sustainable Development Goals (SDGs) in line with government and regional integration priorities. In short, the Cooperation Framework expresses collective aspirations for a prosperous, inclusive, and resilient sustainable development for Kosovo.
1 of 5

Publikacija
24. jun 2022.
Izveštaj o rezultatima 2021
Druga godina zaredom zasenjena COVID-19, 2021. je sročio period elastičnosti suočen sa izazovima bez presedana i postavio Kosovo na izvanredan put oporavka koji je prkosio predviđanjima.
Za UN je 2021. obeležena i prva godina implementacije našeg Okvira za saradnju u održivom razvoju 2021-2025, što je važna prekretnica koja svedoči o bliskim odnosima Između Ujedinjenih nacija i vlade i naroda Kosova.Tokom 2021. godine, isporučili smo opipljive rezultate u pet prioritetnih oblasti, okupljajući agencije da obezbede efektivniji, integrisaniji odgovor sa partnerima u borbi protiv pandemije i kočenje puteva ka otpornom oporavku.
1 of 5
Publikacija
22. jul 2021.
Maximising Synergies Between the 2030 Agenda and Kosovo’s European Agenda
The United Nations 2030 Agenda for Sustainable Development and the European Union (EU) Reform Agenda are both aimed at supporting development reforms and long-term prosperity, presenting important areas of complementarity and synergy. As a result, there is an opportunity to capitalise on the areas of complementarity and synergy that underlie these mutual efforts in Kosovo. The issue of sustainable development features heavily in EU strategic frameworks and policies: the 2030 Agenda is integrated systematically into the EU’s foreign policy, and sustainable development is a prevailing objective of the EU in Kosovo. Given this shared commitment to the SDGs, there is potential to collaborate more closely in Kosovo and expand on existing initiatives with the aim to facilitate Kosovo’s progress towards SDG achievement and further its development and progress on its European path.
This report illustrates how Kosovo’s development trajectory is directly intertwined with progress towards its EU aspirations. A comparison between the chapters of the EU acquis and the SDGs reveals over 60 per cent alignment. The framework for EU enlargement could help contribute to improved outcomes with respect to the SDGs and Kosovo development objectives. At the same time, if cross-sectoral intersections between the SGDs and the EU Reform Agenda are developed, Kosovo development outcomes would be further supported.
1 of 5

Publikacija
20. oktobar 2022.
Common Kosovo Analysis 2022
The United Nations Common Kosovo Analysis (CKA) is the UN Kosovo Team’s independent, impartial and collective assessment and analysis of the Kosovo context, which has shaped the development of its Sustainable Development Cooperation Framework 2021-2025. It examines progress, gaps, opportunities and bottlenecks vis-à-vis Kosovo’s commitment to achieving the 2030 Agenda. A living document, the CKA in current and future iterations will inform UNKT work on a continuous basis, making the UN responsive to emerging needs and changing conditions. The CKA is the result of an extensive multi-stakeholder process and combines data currently available separately throughout the system, useful to inform both internal and external audiences. Some data sources are outlined in the annexes. This is the second iteration of the analysis, to be used for the year 2022.
1 of 5

Publikacija
04. avgust 2021.
Public Pulse Brief XX
On its 20th edition, this Public Pulse Brief gives an overview of findings on ten key indicators derived from opinion polls conducted biannually with respondents in Kosovo. A collection of people’s perceptions on socio-economic issues, safety, environment, and many more pertinent issues. The 20th Public Pulse Brief, is based on an opinion poll conducted from 12 to 25 May 2021, with 1,307 respondents from all ethnic communities in Kosovo. Data and indicators from the opinion poll are disaggregated by ethnicity and gender to provide detailed information on differences in perceptions and developmental problems faced by the people of Kosovo.
1 of 5

Priča
23. maj 2023.
Nedžmije, Bujni Uspeh: Priča o Istrajnosti i Nasleđu u Pčelarstvu Kosova
Nedžmije, energična žena poreklom iz sela Čabra u opštini Zubin Potok, uvek je bila očarana dugogodišnjom tradicijom pčelarenja svoje porodice. Posmatrajući svoje roditelje i bake kako pažljivo brinu o pčelama i proizvode visokokvalitetni med, u njoj je zapaljena strast prema pčelarenju. Odlučna da sledi korake svoje porodice i da izgradi sopstveni put u svetu pčelarstva, Nedžmije je iskoristila podršku koju pruža Program za stabilizaciju zajednice IV (EU-CSP IV), finansiran od strane EU, a sproveden od strane IOM-a. Sa ovom podrškom, krenula je na svoje preduzetničko putovanje i osnovala sopstveni pčelarski posao u selu blagoslovljenom idealnim uslovima za proizvodnju sirovog meda.
Nedžmijino selo je blagoslovljeno idealnim uslovima za proizvodnju sirovog meda, a ona planira da se fokusira na proizvodnju pčelinjeg propolisa i voska, koji imaju visoku potražnju na tržištu. Zahvaljujući iskustvu i znanju o tehnikama pčelarenja koje je nasledila od porodice, Nedžmije je uspela da investira u neophodnu opremu i resurse kako bi pokrenula svoj pčelarski posao. Njen posao već počinje da se razvija, a stekla je reputaciju u svojoj zajednici po proizvodnji visokokvalitetnog propolisa i voska.
"Ponosim se što nastavljam nasleđe svoje porodice i uzbuđena sam zbog budućnosti mog poslovanja", rekla je Nedžmije.
Opšti cilj Programa za stabilizaciju zajednice finansiranog od strane EU, u saradnji sa Ministarstvom za zajednice i povratak, je da olakša stvaranje inkluzivnog višeetničkog društva na Kosovu, kroz socioekonomsku stabilnost i inicijative za razvoj zajednice, kao i stvaranje održivih prihoda i zapošljavanja sa punim pristupom svim zajednicama, obezbeđujući njihov održiv integrisani razvoj, promovišući dugoročnu stabilnost i koheziju zajednice.
EU-CSP IV je osmišljen da stvori mogućnosti za stvaranje prihoda za nevećinske zajednice u ključnim ekonomskim sektorima, čime se poboljšavaju izgledi za njihovu integraciju, kao i poboljšanje socijalne inkluzije i otpornosti kroz podsticanje prilagođenih međuetničkih inicijativa u zajednici koje doprinose izgradnji poverenja i pomirenju. Tokom 2022. godine, EU-CSP IV je pružio podršku za 124 poslovanja i projekata razvoja zajednice, što je dovelo do otvaranja 120 novih radnih mesta i promovisanja integracije i međuetničkog pomirenja.
Kao što pčele vredno i harmonično rade u svojim košnicama da bi stvorile med, istrajnost i samodeterminacija Nedžmije omogućili su joj da izgradi uspešan posao, oslanjajući se na mudrost i nasleđe svoje porodice. Dok proslavljamo Svetski dan pčela, putovanje Nedžmije služi kao podsetnik na neverovatan uticaj koji izdržljivost i saradnja mogu imati kako na pojedince, tako i na zajednice, stvarajući osećaj uspeha i jedinstva uprkos izazovima
Original objavljen na IOM sajtu Kosova:
https://kosovo.iom.int/stories/nexhmijes-buzzing-success-tale-perseverance-and-legacy-kosovos-beekeeping-industry
1 of 5
Priča
02. mart 2023.
Karavan vakcinacije: Donosimo informacije i vakcinaciju bliže zajednicama
Vakcine su jedna od najisplativijih i najuspešnijih javnozdravstvenih intervencija za naše generacije. Za svaki dolar koji potrošimo na imunizacijske programe dobijamo 45 dolara povraćaja u društvenim i ekonomskim koristima.
U cilju prepoznavanja ovoga, Svetska zdravstvena organizacija i kosovske javne zdravstvene vlasti su od decembra 2022. do januara 2023. godine organizovali karavan vakcinacije kako bi pružili tačne informacije o vakcinama i približili vakcine koje život znače ljudima. „Karavan je bio veliki uspeh, sa preko 400 ljudi vakcinisanih protiv sezonske gripe i COVID-19. Više od 2.000 ljudi je dobilo ažurirane informacije o merama prevencije i kontrole COVID-19-a“, rekao je Oleksandar Martynenko, glavni direktor Svetske zdravstvene organizacije u Prištini. Karavan je posetio Prištinu, Gnjilane, Đakovicu, Prizren, Peć, južnu Mitrovicu, Kosovo polje, Obilić, Vučitrn, itd, u totalu 29 opština.
„Pružili smo pouzdane vakcine. Digitalizovali smo registraciju i termin. Ljudi su došli u vakcinalne centre. Sa karavanom vakcinacije, došli smo do vas u vašim područjima da vas obavestimo da su vakcine od ključnog značaja za spasavanje života, i ponudili smo vam vakcinu protiv COVID-19 i sezonske gripe“, rekao je dr Dafina Gexha-Bunjaku, zamenik ministra zdravlja.
Karavan vakcinacije je deo opštih napora SZO-a da zaštiti zdravlje i dobrobit ljudi u zapadnobalkanskom regionu. Svetska zdravstvena organizacija i kosovske zdravstvene vlasti rade za ruku da bi podigli svest o važnosti vakcinacije, prenosili poruke o tome kako vakcine smanjuju rizike koje predstavljaju bolesti poput gripe i COVID-19. „Usredsredili smo se da radimo sa ljudima i za ljude“, rekao je dr Isme Humolli iz Svetske zdravstvene organizacije u Prištini. To je takođe važan deo rada WHO-a i njegovog Balkanskog odseka da jača otpornost kosovskih zdravstvenih sistema, poboljšava njegovu spremnost za vanredne situacije i povećava njegovu sposobnost odgovora.
1 of 5
Priča
22. februar 2023.
BONEVET: Osnaživanje dece da pretvore ideje u stvarnost
BONEVET, što na albanskom znači "Uradi sam", je prijateljsko okruženje za učenje koje podstiče prirodne sposobnosti i podstiče mlade ljude da otkriju svoje individualne talente i interese kroz igru i tehnologiju. Misija BONEVET-a je da osnaži i podrži decu i mlade ljude da svoje ideje pretvore u stvarnost.
Lira, učenica koja je prisustvovala BONEVET-ovim STEAM (Science, Technology, Engineering, Art i Mathematics- sa engleskog: nauka, tehnologija, inženjering, umetnost i matematika) kursevima godinu dana, svedoči o vrednosti ovog inovativnog okruženja za učenje. STEAM časovi su joj pomogli da razvije ideje sa vrednošću, maštom i kreativnošću, kao i da je opremili tehničkim i kreativnim veštinama neophodnim za ostvarenje tih ideja.
Sada šestogodišnja i u prvom razredu škole, Lira je razvila razumevanje i razmišljanje koje joj omogućava da rešava izazove u različitim aspektima života. Pohađala je kurseve programiranja, robotike i umetnosti. Lira je koristila mTiny, robot za ranu dečiju edukaciju kojeg naziva Panda Robot, kako bi se pridružila svetu programiranja i robotike. Šareni i vizuelni blokovi slagalice robota bili su njeni alati za "vođenje/programiranje" robota. Lira je takođe uživala u časovima likovne kulture, koji su joj omogućili da vizualizuje svoje ideje i oslobodi svoju kreativnost. Pored toga, kursevi poput Froebel Gifts omogućili su joj da uspostavi veze između učenja i stvarnog sveta.
BONEVET nudi ovu raznolikost kurseva da se međusobno dopunjuju i dodiruju različite aspekte razvoja dece. Prema Liri, "BONEVET je odličan prostor za mene. Ima mnogo dece koja mogu da učestvuju u jednom času, ali mogu da posete i druge časove i vide da li im se sviđa."
Interdisciplinarni pristup učenju u BONEVET-u takođe pomaže deci u njihovom stvarnom životu. Kako Lira objašnjava: "BONEVET te uči o školi, matematici, oblicima i veoma, veoma dobro uči decu."
S obzirom na to da Kosovo radi na povećanju pristupa pravilnom ranom obrazovanju, BONEVET ima neizmeran uticaj na obrazovanje dece. Podržavaoci poput UN-a i partnera su neprocenjivi saveznici koji doprinose obrazovanju hiljada učenika. BONEVET ima centre u Đakovici, Prištini, Kamenici, Kačaniku i Južnoj Mitrovici, što omogućava deci širom Kosova da učestvuju u njihovim programima.
UN agencije kao što su UN Women, UNDP i druge podržavaju i sarađuju sa BONEVET od njenog početka, a posljednje značajno partnerstvo bilo je oko Manifesta Bijenala 14 u 2022. godini, sa UNICEF-om i Kancelarijom za koordinaciju razvoja, kada je deo instalacije 'Životinje. Jednom davno. U sadašnjosti.' bio izrađen od strane umetnika Driant Zeneli sa grupom dece i mladih. LINK
BONEVET funkcioniše kao mreža povezanih centara, a ovaj članak je napisao Rinë Fetahu, direktor upravljanja Prištinskim centrom BONEVET-a. Za više informacija, molimo posetite www.bonevet.org.
1 of 5

Priča
30. decembar 2022.
Pomaganje ljudima da se oporave od COVID krize Izgradnja otpornosti među ljudima kojima je to najpotrebnije
„Nije mnogo, ali sam htela da ih sapletem za svoju decu. To su oni za mene, znate. Toliko su mi pomogli za ovo vreme, a ja sam isplela po par vunenih čarapa za svakog od njih, da pokažem koliko sam zahvalna”, kazala je ona.
“Čarape će ih zagrejati zimi. Dakle, na neki način i ja njima pomažem”, nasmeši se ona.
Ova dobrodušna i velikodušna žena je Remzije Morina. Ali za sve koji je poznaju, ona je “teta” Remzija – ljupki i uljudan izraz koji se na Kosovu koristi kada je reč o starijim ženama.
Teta Remzija živi sama u svom domu u selu Radošte, nedaleko od Đakovice. Ima tri ćerke koje su udate, imaju decu i žive u drugim delovima Kosova. „S vremena na vreme me proveravaju, ali imaju svoje porodice o kojima treba da brinu”, kaže teta Remzija.
Ona je jedna od oko 200 osoba koje su dobile zdravstvene i socijalne usluge preko Mobilne klinike, u okviru akcije „Odgovor na hitnu pomoć i podršku ranom oporavku od COVID-19”, poznate i kao Projekat humanitarne pomoći (HAP). Finansiran od strane Kancelarije Evropske unije na Kosovu, HAP je implementiran od strane Programa Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) na Kosovu, a neke aktivnosti su sprovedene u partnerstvu sa UN Vomen Kosovo.
Mobilna klinika kojom upravlja Humanitarno i dobrotvorno društvo „Majka Tereza” je prilagođeno vozilo koje putuje od sela do sela, pomažući ljudima koji žive u udaljenim, teško dostupnim područjima, koji nemaju pristup preko potrebnom zdravlju, socijalnim i pravnim uslugama.
Prilagođeno vozilo je jedno od četiri koja su radila u sklopu HAP-a. Ostala tri vozila su bila pod upravom Handikos-a Gnjilane, Agencije za besplatnu pravnu pomoć i medicinske kompanija Horizon Consulting. Nešto manje od 1.000 ljudi je dobilo pomoć putem mobilnih klinika od početka HAP-ovog projekta. Pošto su donirane odgovarajućim nevladinim organizacijama i Ministarstvu zdravlja, mobilne klinike će nastaviti sa radom.
Humanitarni radnici humanitarnog i dobrotvornog društva “Majka Tereza” su tokom protekle godine povremeno posećivali tetu Remziju, proveravali njeno zdravstveno stanje, donosili joj potrebne lekove i vodili je kod fizioterapeuta. Teta Remzija ima oštećen kuk, koji joj izaziva bol, otežano hodanje, a može se izlečiti samo zamenom kuka. Ovakva je otkako se seća. Sam život na periferiji grada, zajedno sa njenim stanjem, otežava teti Remziji da putuje, a preko HAP-ove mobilne klinike humanitarci su se pobrinuli da ona dobije potrebnu pomoć.
Dok su vunene čarape tete Remzije nebrendirane, odeća koju pravi druga korisnica ima svoje etikete. Elki Gojani Ricami je samouka krojačica. Već petu godinu šije odeću. Pre toga je sa suprugom radila u trgovačkom poslu. „Izrada odeće je oduvek bila moja strast; Jednostavno se nisam profesionalno bavila time sve do pre pet godina”, objašnjava Elki. „Moj muž je počeo da dobija neke tkanine iz Italije. Zadržala sam neke i počela da šijem haljine, i ….ostalo je prošlost”, kaže ona smešeći se. „Sada pravim kapute, jakne, više haljina, bluza, košulja i sve što vam padne na pamet”, dodaje ona. Elki je počela da odeću šije ručno. Haljine koje je pravila pre pet godina bile su jednostavne i nisu zahtevale mnogo veštine. Ali s vremenom je odlučila da nauči sebe da čini više. Nikada nije studirala modni dizajn, niti šivenje; umesto toga, naučila je gledajući video snimke na Jutjubu i vežbajući. Ali koliko god da je bila voljna i željna učenja, nešto ju je sprečavalo. „Kada sam počela, imala sam samo jednostavnu šivaću mašinu. Ali postoje stvari koje ne možete sašiti samo sa tim. Kao što su biseri i trake od rupica za dugmad, na primer. Ili revere i kragne i džepove ovih kaputa i jakni. Morala sam da peglam lepak koji ga drži zajedno. Trebalo bi mi 2-3 dana da napravim jedan kaput, od početka do kraja, pa za druge stvari ne bih imala vremena. To nije bilo baš profitabilno, znate?" objašnjava Elki. „Ali otkako sam prošle godine dobila ovu dodatnu opremu, sve je mnogo lakše”, dodaje ona. Elki je jedna od 25 žena iz Đakovice koje su prošle obuku u okviru Projekta humanitarne pomoći, sa ciljem ekonomskog osnaživanja žena u odgovoru na pandemiju COVID-19. Obuke su pomogle ženama da dalje razviju svoje veštine u smislu inovacija, izrade poslovni plana, plan preduzetništva i digitalnog marketinga. Obuke su završene uz praktičnu podršku, pri čemu je svaka žena dobila opremu prilagođenu svojim potrebama, koja će im pomoći da započnu nove poslove ili ojačaju postojeće. Aktivnost je realizovana u partnerstvu sa UN Vomen Kosovo, uz organizovane obuke u saradnji sa Ženskim poslovnim udruženjem „SHE-ERA”. U okviru HAP projekta obučeno je ukupno 81 žena; pored žena iz Ðakovice, obučeno je još 26 žena iz Peći i 30 iz Mamuše. 51 žena koja živi u ugroženim uslovima dobila je opremu. Elki je dobila dve vrste opreme: mašinu za lepljenje kaputa i peglu zajedno sa daskom za peglanje. „Ranije bi mi za jedan kaput trebalo 2-3 dana, sada pravim 2-3 kaputa dnevno”, zahvalno kaže Elki. I obuke su mi dosta pomogle. Naučila sam kako da bolje promovišem svoj posao i svoje veštine. Sada imam klijente i van Ðakovice”, kaže ona. Osim što se koriste kao hobi ili za profesionalni rad, konci i igle se mogu koristiti i za ublažavanje stresa, posebno u teškim situacijama kakve je izazvala pandemija. Svedoci tome su štićenice i posetioci Humanitarnog društva za majke sa decom sa intelektualnim poteškoćama „Hader” u Prizrenu. n. „Oni heklaju, pletu, šiju, prave nakit sa biserima i prave razne druge ručne radove. To im pomaže i čini ih srećnim”, kaže Resmije Krasnići, suosnivač i direktor „Hader”-a. Osnovana 1999. godine, „Hader” je bila inicijativa nekoliko majki čija su deca mentalno poremećena; Resmije je jedna od njih. „Moja ćerka je razlog zašto sve ovo radim. Briga o njoj naterala me je da pomislim na decu sa posebnim potrebama, njihove majke, i koliko sam želela da im pomognem. A posebno sam se brinula za dobrobit dece sa fizičkim i mentalnim invaliditetom koja nisu imala ko da brine o njima. Ko će im pomoći?" pita Resmija. „Hader” ima petoro stanovnika, dok su ostali samo posetioci koji svraćaju ujutru i ostaju nekoliko sati. U centru su smeštena deca, kao i odrasli sa invaliditetom, bez obzira na njihovu starost, etničku pripadnost ili veroispovest. „Hader je dom svakom kome je potreban”, kaže Resmija. A jedan od onih kojem je potreban je Bećir Lami, koji tamo živi od 2014. godine. „Kada je prvi put došao ovde, bio je alkoholičar. Nije imao krov nad glavom. Uzela sam ga i ponudila mu smeštaj i od tada živi kod nas”, objašnjava Resmije. Bećir je veteran sukoba na Kosovu iz 1999. godine. Bećir je bio oženjen, ima sina i ćerku. Ali Bećir nema mnogo kontakta ni sa jednim od svoje dece. „Tada sam živeo potpuno drugačijim životom”, kaže Bećir, pokušavajući da spoji ono malo uspomena koje ima iz tog vremena. „Pio sam, mnogo. Bio sam depresivan i agresivan. Ali sestra mi je pomogla da se oporavim”, kaže on gledajući Resmiju, koja mu se smeši sa divljenjem i ponosom. „Bećir je dosta postigao”, kaže Resmija. „Čak i daje zauzvrat ovom mestu. To je ipak njegov dom", kaže ona. „Pomaže, radi u bašti, igra se sa decom i pazi na staro mesto”, smeje se ona. „I trudim se da se još bolje brinem o ovom mestu još od renoviranja”, dodaje Bećir smejući se. On misli na renoviranje „Hadera” koje je urađeno uz pomoć granta koji je dobio od HAP-a. Humanitarna organizacija je jedna od 11 rezidencijalnih centara koji su podržani kroz projekat finansiran od strane EU-a, kako bi pomogli u rehabilitaciji, renoviranju i rekonstrukciji njihovih objekata, zauzvrat, omogućavajući im da pruže još bolju negu porodicama kojima pomažu. Dobivši nešto više od 8.000 evra, „Hader”je uspela da svoju staru kuhinju zameni novom, kupi kauče, šporet na drva, stolove i stolice, kao i krevete i plakare za petoro stanara. “Hader” je imala velike koristi od HAP projekta. Zbog rehabilitacije, dnevne socijalne usluge se sada lakše pružaju. A ljudi koji su ovde smešteni su posebno imali koristi od podrške, jer su im se uslovi stanovanja poboljšali, poboljšalo se i njihovo blagostanje”, kaže Resmija. Opraštamo se, ostavljajući Bećira i Resmiju da gledaju slike snimljene kroz godine, prisećajući se i zahvaljujući se svemu koliko su daleko stigli. Obezbeđivanje četiri mobilne klinike, obuka i obezbeđena oprema za jačanje ekonomskog osnaživanja žena i grantovi za rehabilitaciju 11 rezidencijalnih centara samo su tri od 13 aktivnosti koje su sprovedene u okviru Projekta humanitarne pomoći koji finansira EU. Pet od njih je sprovedeno u partnerstvu sa UN Vomen Kosovo. Kroz projekat HAP, UNDP je uspostavio vaučer šemu od nešto manje od 3 miliona evra za podršku 8.290 porodica tokom 8 meseci. Porodice su mogle da kupe hranu, higijenske proizvode i druge potrepštine prema svojim potrebama. Za šest meseci pokriveni su troškovi vode i grejanja za 1.819 porodica. 40 volontera UN zajednice je raspoređeno da podrže centre za socijalni rad (CSR) širom Kosova kako bi se obezbedilo blagovremeno pružanje socijalnih usluga. To je pružilo priliku tek diplomiranim studentima da steknu dragoceno radno iskustvo, postajući nova generacija socijalnih radnika. Pored 11 rezidencijalnih centara, kroz ciljane renovacije i rehabilitaciju podržano je 30 CSR-a. Inicijativa je stvorila bolji prostor za sve i omogućila pružanje kvalitetnijih usluga ljudima kojima su iste potrebne. Više od 200.000 žena i muškaraca iz marginalizovanih grupa obuhvaćeno je kampanjama koje su organizovale UN Vomen Kosovo, a koje su radile na diskriminatornim rodnim stereotipima i društvenim normama, uz razmatranje rodne ravnopravnosti koja se primenjuje u svim aktivnostima HAP-a. Do 4.000 radnika na prvoj liniji i posetilaca centara za socijalni rad i skloništa takođe je dobilo preko potrebna sredstva za dezinfekciju ruku, zaštitne rukavice i maske koje sui h štitli da se zaštite od virusa. Vođen principom Ujedinjenih nacija „ne ostavljajte nikoga iza”, HAP projekat je bio u srcu UNDP-ovih napora za oporavak od COVID-19, pružajući olakšanje onima kojima je to najpotrebnije. Priča Elsa Keljmendi, fotografije Arben Lapaštica..
Dok su vunene čarape tete Remzije nebrendirane, odeća koju pravi druga korisnica ima svoje etikete. Elki Gojani Ricami je samouka krojačica. Već petu godinu šije odeću. Pre toga je sa suprugom radila u trgovačkom poslu. „Izrada odeće je oduvek bila moja strast; Jednostavno se nisam profesionalno bavila time sve do pre pet godina”, objašnjava Elki. „Moj muž je počeo da dobija neke tkanine iz Italije. Zadržala sam neke i počela da šijem haljine, i ….ostalo je prošlost”, kaže ona smešeći se. „Sada pravim kapute, jakne, više haljina, bluza, košulja i sve što vam padne na pamet”, dodaje ona. Elki je počela da odeću šije ručno. Haljine koje je pravila pre pet godina bile su jednostavne i nisu zahtevale mnogo veštine. Ali s vremenom je odlučila da nauči sebe da čini više. Nikada nije studirala modni dizajn, niti šivenje; umesto toga, naučila je gledajući video snimke na Jutjubu i vežbajući. Ali koliko god da je bila voljna i željna učenja, nešto ju je sprečavalo. „Kada sam počela, imala sam samo jednostavnu šivaću mašinu. Ali postoje stvari koje ne možete sašiti samo sa tim. Kao što su biseri i trake od rupica za dugmad, na primer. Ili revere i kragne i džepove ovih kaputa i jakni. Morala sam da peglam lepak koji ga drži zajedno. Trebalo bi mi 2-3 dana da napravim jedan kaput, od početka do kraja, pa za druge stvari ne bih imala vremena. To nije bilo baš profitabilno, znate?" objašnjava Elki. „Ali otkako sam prošle godine dobila ovu dodatnu opremu, sve je mnogo lakše”, dodaje ona. Elki je jedna od 25 žena iz Đakovice koje su prošle obuku u okviru Projekta humanitarne pomoći, sa ciljem ekonomskog osnaživanja žena u odgovoru na pandemiju COVID-19. Obuke su pomogle ženama da dalje razviju svoje veštine u smislu inovacija, izrade poslovni plana, plan preduzetništva i digitalnog marketinga. Obuke su završene uz praktičnu podršku, pri čemu je svaka žena dobila opremu prilagođenu svojim potrebama, koja će im pomoći da započnu nove poslove ili ojačaju postojeće. Aktivnost je realizovana u partnerstvu sa UN Vomen Kosovo, uz organizovane obuke u saradnji sa Ženskim poslovnim udruženjem „SHE-ERA”. U okviru HAP projekta obučeno je ukupno 81 žena; pored žena iz Ðakovice, obučeno je još 26 žena iz Peći i 30 iz Mamuše. 51 žena koja živi u ugroženim uslovima dobila je opremu. Elki je dobila dve vrste opreme: mašinu za lepljenje kaputa i peglu zajedno sa daskom za peglanje. „Ranije bi mi za jedan kaput trebalo 2-3 dana, sada pravim 2-3 kaputa dnevno”, zahvalno kaže Elki. I obuke su mi dosta pomogle. Naučila sam kako da bolje promovišem svoj posao i svoje veštine. Sada imam klijente i van Ðakovice”, kaže ona. Osim što se koriste kao hobi ili za profesionalni rad, konci i igle se mogu koristiti i za ublažavanje stresa, posebno u teškim situacijama kakve je izazvala pandemija. Svedoci tome su štićenice i posetioci Humanitarnog društva za majke sa decom sa intelektualnim poteškoćama „Hader” u Prizrenu. n. „Oni heklaju, pletu, šiju, prave nakit sa biserima i prave razne druge ručne radove. To im pomaže i čini ih srećnim”, kaže Resmije Krasnići, suosnivač i direktor „Hader”-a. Osnovana 1999. godine, „Hader” je bila inicijativa nekoliko majki čija su deca mentalno poremećena; Resmije je jedna od njih. „Moja ćerka je razlog zašto sve ovo radim. Briga o njoj naterala me je da pomislim na decu sa posebnim potrebama, njihove majke, i koliko sam želela da im pomognem. A posebno sam se brinula za dobrobit dece sa fizičkim i mentalnim invaliditetom koja nisu imala ko da brine o njima. Ko će im pomoći?" pita Resmija. „Hader” ima petoro stanovnika, dok su ostali samo posetioci koji svraćaju ujutru i ostaju nekoliko sati. U centru su smeštena deca, kao i odrasli sa invaliditetom, bez obzira na njihovu starost, etničku pripadnost ili veroispovest. „Hader je dom svakom kome je potreban”, kaže Resmija. A jedan od onih kojem je potreban je Bećir Lami, koji tamo živi od 2014. godine. „Kada je prvi put došao ovde, bio je alkoholičar. Nije imao krov nad glavom. Uzela sam ga i ponudila mu smeštaj i od tada živi kod nas”, objašnjava Resmije. Bećir je veteran sukoba na Kosovu iz 1999. godine. Bećir je bio oženjen, ima sina i ćerku. Ali Bećir nema mnogo kontakta ni sa jednim od svoje dece. „Tada sam živeo potpuno drugačijim životom”, kaže Bećir, pokušavajući da spoji ono malo uspomena koje ima iz tog vremena. „Pio sam, mnogo. Bio sam depresivan i agresivan. Ali sestra mi je pomogla da se oporavim”, kaže on gledajući Resmiju, koja mu se smeši sa divljenjem i ponosom. „Bećir je dosta postigao”, kaže Resmija. „Čak i daje zauzvrat ovom mestu. To je ipak njegov dom", kaže ona. „Pomaže, radi u bašti, igra se sa decom i pazi na staro mesto”, smeje se ona. „I trudim se da se još bolje brinem o ovom mestu još od renoviranja”, dodaje Bećir smejući se. On misli na renoviranje „Hadera” koje je urađeno uz pomoć granta koji je dobio od HAP-a. Humanitarna organizacija je jedna od 11 rezidencijalnih centara koji su podržani kroz projekat finansiran od strane EU-a, kako bi pomogli u rehabilitaciji, renoviranju i rekonstrukciji njihovih objekata, zauzvrat, omogućavajući im da pruže još bolju negu porodicama kojima pomažu. Dobivši nešto više od 8.000 evra, „Hader”je uspela da svoju staru kuhinju zameni novom, kupi kauče, šporet na drva, stolove i stolice, kao i krevete i plakare za petoro stanara. “Hader” je imala velike koristi od HAP projekta. Zbog rehabilitacije, dnevne socijalne usluge se sada lakše pružaju. A ljudi koji su ovde smešteni su posebno imali koristi od podrške, jer su im se uslovi stanovanja poboljšali, poboljšalo se i njihovo blagostanje”, kaže Resmija. Opraštamo se, ostavljajući Bećira i Resmiju da gledaju slike snimljene kroz godine, prisećajući se i zahvaljujući se svemu koliko su daleko stigli. Obezbeđivanje četiri mobilne klinike, obuka i obezbeđena oprema za jačanje ekonomskog osnaživanja žena i grantovi za rehabilitaciju 11 rezidencijalnih centara samo su tri od 13 aktivnosti koje su sprovedene u okviru Projekta humanitarne pomoći koji finansira EU. Pet od njih je sprovedeno u partnerstvu sa UN Vomen Kosovo. Kroz projekat HAP, UNDP je uspostavio vaučer šemu od nešto manje od 3 miliona evra za podršku 8.290 porodica tokom 8 meseci. Porodice su mogle da kupe hranu, higijenske proizvode i druge potrepštine prema svojim potrebama. Za šest meseci pokriveni su troškovi vode i grejanja za 1.819 porodica. 40 volontera UN zajednice je raspoređeno da podrže centre za socijalni rad (CSR) širom Kosova kako bi se obezbedilo blagovremeno pružanje socijalnih usluga. To je pružilo priliku tek diplomiranim studentima da steknu dragoceno radno iskustvo, postajući nova generacija socijalnih radnika. Pored 11 rezidencijalnih centara, kroz ciljane renovacije i rehabilitaciju podržano je 30 CSR-a. Inicijativa je stvorila bolji prostor za sve i omogućila pružanje kvalitetnijih usluga ljudima kojima su iste potrebne. Više od 200.000 žena i muškaraca iz marginalizovanih grupa obuhvaćeno je kampanjama koje su organizovale UN Vomen Kosovo, a koje su radile na diskriminatornim rodnim stereotipima i društvenim normama, uz razmatranje rodne ravnopravnosti koja se primenjuje u svim aktivnostima HAP-a. Do 4.000 radnika na prvoj liniji i posetilaca centara za socijalni rad i skloništa takođe je dobilo preko potrebna sredstva za dezinfekciju ruku, zaštitne rukavice i maske koje sui h štitli da se zaštite od virusa. Vođen principom Ujedinjenih nacija „ne ostavljajte nikoga iza”, HAP projekat je bio u srcu UNDP-ovih napora za oporavak od COVID-19, pružajući olakšanje onima kojima je to najpotrebnije. Priča Elsa Keljmendi, fotografije Arben Lapaštica..
1 of 5
Priča
25. novembar 2022.
Jačanje funkcionalnosti Operativnog Centra za hitne slučajeve u javnom zdravstvu
Tokom pandemije COVID-19, Kosovo je osnovalo Operativni Centar za hitne slučajeve u javnom zdravstvu za unapređivanje upravljanja vanrednim situacijama. Svetska zdravstvena organizacija je u saradnji sa vlastima javnog zdravlja organizovala radionicu između 1. i 4. novembra 2022. godine, kako bi dodatno ojačala Operativni Centar za hitne slučajeve u javnom zdravstvu. Cilj radionice je jačanje postojeće funkcionalnosti Operativni Centar za hitne slučajeve u javnom zdravstvu sprovođenjem sveobuhvatne procene postojećih kapaciteta, praznina i potreba, kao i izradom PHEOC plana implementacije u skladu sa Okvirom SZO PHEOC. Planom će se takođe usmeriti budući procesi usmereni na unapređivanje centralnog Operativni Centar za hitne slučajeve u javnom zdravstvu i uspostavljanje funkcionalne mreže sa Regionalnim institutima za javno zdravlje.
Sve vlade sveta su obavezne da uspostave Operativne centre za hitne slučajeve javnog zdravlja, kao što je definisano na osnovu Međunarone uredbe za zdravstvo (IHR-2005) i zakona koji su na snazi na Kosovu. Stoga, SZO podržava Ministarstvo zdravstva, odnosno Institut za javno zdravstvo IJZ, da ojačaju ove operativne centre koji će, čak i u normalnim uslovima, pratiti događaje koji preći na stanja hitnih okolnosti. SZO pruža podršku u izgradnji kapaciteta KOEShP za postizanje takvog cilja.
1 of 5
Saopštenje za medije
12. april 2023.
Bezbednost i Zdravlje u Radu: Studija Slučajeva Seksualnog Uznemiravanja na Radnom Mestu na Kosovu u Javnom i Privatnom Sektoru
Istraživanje „Bezbednost i zdravlje u radu: Studija slučajeva seksualnog uznemiravanja na radnom mestu na Kosovu u javnom i privatnom sektoru“ sprovela je IDRA Consulting, dok je zahtev za obezbeđivanje ovih podataka proizašao iz Institucije Ombudspersona na Kosovu.
Ovo terensko istraživanje imalo je za cilj da prikupi mišljenja i percepcije zaposlenih žena o njihovoj opštoj bezbednosti na radnom mestu, izloženosti seksualnom uznemiravanju žena i uticaju seksualnog uznemiravanja na fizičko i psihičko blagostanje.
Ombudsperson Naim Ćelaj, je u potpunosti podržao cilj prevencije, obećavajući da će institucija proširiti svoje napore u rešavanju ovog fenomena. Ona je dalje naglasila da će ovaj izvještaj izazvati zabrinutost na pravoj adresi za postizanje rješenja i obavezati nadležne institucije da se pozabave ovim slučajevima.
U međuvremenu, Vlora Tuzi Nuši, šefica kancelarije UN Women za Kosovo, rekla je da ovaj fenomen pogađa i žene i muškarce na radnom mestu, ali globalna statistika pokazuje da su žene izloženije.
"Seksualno uznemiravanje može da se desi svakome, bez obzira da li se radi o muškarcu ili ženi. Prema globalnom istraživanju MOR-a, jedna od 15 osoba u svetu je doživela seksualno uznemiravanje na radnom mestu. Međutim, uprkos činjenici da ta pojava pogađa oba pola, statistički, žene doživljavaju seksualno uznemiravanje na poslu više nego muškarci “.
Sa druge strane, Arnhild Spens, koordinatorka za razvoj Ujedinjenih nacija na Kosovu, rekla je da „svako ima pravo na radno mesto bez seksualnog uznemiravanja. Neka bude nulta tolerancija za nasilje i uznemiravanje na poslu – ili bilo gde!'
Istraživanje sprovedeno sa 500 ispitanica iz različitih profesionalnih sektora u javnom i privatnom sektoru sprovedeno je u 7 najvećih regiona na Kosovu (Priština, Prizren, Mitrovica, Uroševac, Peć, Đakovica, Gnjilane) a od kojih na opštem nivou 72% je bilo upoznato sa pojmom seksualno uznemiravanja na radnom mestu, a 24% je izjavilo da nije svesno toga.
S druge strane, na pitanje da li su doživele seksualno uznemiravanje, samo 9% žena se izjasnilo da su seksualno uznemiravane, dok je 84% ispitanica reklo da one same ili neko koga poznaju nije bio seksualno uznemiravan, 5% njih ne zna, dok je 2% odbilo da odgovori.
Međutim, treba napomenuti da zbog osetljivosti teme ovi podaci ne predstavljaju stvarnost.
U međuvremenu, što se tiče oblika seksualnog uznemiravanja kojem su svedoci da se uglavnom dešava na radnom mestu, komentari seksualne prirode su navedeni sa (25%), elektronskim ili fizičkim uhođenjem (20%), seksualnom prinudom ili kuid pro kuo - nešto u zamenu za nešto (19*).
Ova studija je sprovedena u okviru kampanje za radnička prava „Pristojan posao za dostojanstven život“, pod rukovodstvom Ministarstva finansija, rada i transfera uz podršku Ambasade Švedske u Prištini. Implementacioni partneri kampanje su Inspektorat rada, Poreska uprava Kosova, Međunarodna organizacija rada, UN Women, Fond za razvoj zajednice, Kosovska inicijativa za stabilnost, Centar za politike i pravo i LENS.
1 of 5
Saopštenje za medije
08. mart 2023.
GENERALNI SEKRETAR UJEDINJENIH NACIJA -- AUTORSKI ČLANAK POVODOM MEĐUNARODNOG DANA ŽENA
Širom sveta, ostvareni napredak u pogledu prava žena polako nestaje pred našim očima. Najnovije prognoze procenjuju da će nam, ako nastavimo ovim tempom, biti potrebno još 300 godina da se postigne puna rodna ravnopravnost.
Današnje krize koje se nadovezuju jedna na drugu, od rata u Ukrajini do vanredne klimatske situacije, najpre i najteže pogađaju žene i devojčice. U svetlu globalnih izazova po demokratiju, u pitanje se dovode i uskraćuju prava žena nad njihovim telima i prava na samostalno odlučivanje o sopstvenim životima.
Dva statistička podatka vrlo ilustrativno opisuju naš neuspeh:
Svakih deset minuta jednu ženu ili devojčicu usmrti član porodice ili intimni partner.
Svaka dva minuta jedna žena premine tokom trudnoće ili porođaja. Većina takvih smrtnih slučajeva može se u potpunosti sprečiti.
Na Međunarodni dan žena, moramo se obavezati da ćemo promeniti stvari nabolje. Moramo preokrenuti ove užasne trendove i zauzeti se za živote i prava žena i devojčica, svuda.
Ovo predstavlja jedan od mojih glavnih prioriteta i okosnicu rada Ujedinjenih nacija širom sveta.
Od Južnog Sudana do Mijanmara, podržavamo žene i devojčice u krizi osiguravajući da se u mirovnim procesima čuje i njihov glas.
Zamenica generalnog sekretara, Amina Mohamed, nedavno je posetila Avganistan s porukom za tamošnje vlasti: žene i devojčice imaju osnovna ljudska prava i nikad nećemo odustati od borbe za njih.
Ove godine, Međunarodni dan žena usredsređen je na zatvaranje rodnog jaza u nauci, tehnologiji i inovacijama. Globalno gledano, pristup i korišćenje interneta je za 21 odsto verovatnije među muškarcima nego među ženama, a u zemljama s niskim dohotkom ta razlika je i preko 50 odsto.
Ipak, čak su i najbogatije zemlje na gubitku zbog rodno-zasnovanih stereotipa i istorijske pristranosti. U tehnološkoj industriji, muškarci su dvostruko brojniji od žena. U polju veštačke inteligencije, taj odnos je pet prema jedan.
Dostupnost tzv. velikih podataka novo je blago i osnova za političke i poslovne odluke današnjice, ali u njima se često zanemaruju rodne razlike – ili se u potpunosti zatvaraju oči pred pitanjima koja se tiču žena.
Sve bi trebalo da nas alarmiraju proizvodi i usluge koji su od samog početka utemeljeni u rodnoj nejednakosti i kao takvi digitalizuju patrijarhat i mizoginiju.
Silikonske doline ovog sveta ne smeju postati Doline smrti ženskih prava.
Medicinske odluke koje se zasnivaju na podacima o muškim telima ne samo da mogu naštetiti ženama, već mogu biti i smrtonosne.
Diskriminacija žena u nauci i tehnologiji posledica je viševekovnog patrijarhata, diskriminacije i pogubnih stereotipa. Žene čine svega tri odsto dobitnika Nobelove nagrade u naučnim kategorijama od 1901. godine do danas. Žene na internetu – uključujući naučnice i novinarke – često su na meti seksističkog govora mržnje i zlostavljanja čija je namera da ih ućutkaju i posrame.
Ali one neće biti ućutkane. Žene i devojčice svuda traže svoja prava, a njihove reči odjekuju širom sveta.
Potrebna nam je akcija na više frontova kako bismo osigurali da žene i devojčice mogu da daju svoj puni doprinos globalnom znanju kroz nauku i tehnologiju.
Moramo srušiti barijere – od diskriminatornih podataka do stereotipa koji devojčice odvraćaju od izučavanja prirodnih nauka u ranom uzrastu.
Donosioci odluka svih vrsta moraju pospešiti učešće i liderstvo žena u nauci i tehnologiji, i kroz sistem kvota ako je neophodno.
Trebalo bi da budu kreativni, prošire mogućnosti za zapošljavanje i da se ono temelji na veštinama. I moraju biti istrajni u takvoj nameri. Rodna ravnopravnost se neće desiti sama od sebe, ona mora postati prioritet na kome će se posvećeno raditi. Ovaj pristup daje rezultate u Ujedinjenim nacijama, gde imamo sopstvenu strategiju rodnog pariteta među zaposlenima.
Takođe, potrebna nam je akcija kako bismo stvorili bezbedno digitalno okruženje za žene i pozvali na odgovornost kako počinioce digitalnog nasilja, tako i digitalne platforme koje im to omogućavaju.
Ujedinjene nacije sarađuju s vladama, civilnim društvom, privatnim sektorom i drugim akterima na Kodeksu ponašanja čiji je cilj smanjenje štete i povećanje odgovornosti na digitalnim platformama, istovremeno braneći slobodu izražavanja.
Ženska prava nisu luksuz koji može da čeka dok ne rešimo klimatsku krizu, okončamo siromaštvo i stvorimo bolji svet.
Ulaganje u žene i devojčice najsigurniji je način da se uzdignu svi ljudi, zajednice i zemlje, te da se ostvare ciljevi Agende za održivi razvoj do 2030. godine. Udružimo snage za inkluzivniji, pravedniji i prosperitetniji svet za žene i devojčice, muškarce i dečake, svuda.
1 of 5
Saopštenje za medije
01. septembar 2022.
GRUPA ZA BEZBEDNOST I RODNU RAVNOPRAVNOST POZIVA NA PREDUZIMANJE AKCIJE NAKON SILOVANJA MALOLETNICE U PRIŠTINI
Ova grupa poziva relevantne institucije da preduzmu efikasne mere kako bi temeljno ispitale okolnosti slučaja i obezbediti efikasno isporuku pravde za preživelu. Tolerancije ne sme biti prema silovanju i drugim oblicima seksualnog nasilja, kao i nekažnjivosti za počinioce.
Takođe ova grupa apeluje na medije da se uzdrže od objavljivanja informacija koje bi mogle dovesti do otkrivanja identiteta žrtve. Pored toga, SGG poziva relevantne institucije da izgrade specijalizovane službe za rešavanje seksualnog nasilja, uz obavezu da udruže napore u zaštiti i podršci žrtvama.
Seksualno nasilje nad ženama i devojčicama, kao zločin koji se pojavljuje na globalnom nivou i koji je značajno nedovoljno prijavljen, potrebno je rešiti tako što će se obezbediti pravo na bezbednost, poverljivost, i nediskriminaciji za kao i obezbedjenje podrške na najdostojanstveniji način. Finalizacija Protokola za tretman slučajeva seksualnog nasilja trebala bi da se donese po hitnom postupku, uz jasno definisanje uloga i odgovornosti svake institucije uključene u pružanje podrške žrtvama seksualnog nasilja. Istovremeno, pravosudni sistem treba da obezbedi da počinioci budu krivično odgovorni i kažnjeni kako je propisano Krivičnim zakonikom Kosova i Istanbulskom konvencijom.
Ispitivanja koje je sproveo Institut za sudsku medicinu Kosova pokazuju da su većina žrtava seksualnog nasilja maloletne osobe. Najnoviji slučaj silovanja, brutalno počinjen nad maloletnicom, duboko je šokantan i otkriva da čak ni najugroženiji nisu zaštićeni.
Istanbulska konvencija, koja je direktno primenljiva na Kosovu, a koju su Kosovske institucije preuzele da sprovode, uključuje posebne obaveze za rešavanje slučajeva seksualnog nasilja uključujući silovanje, u rasponu od kriminalizacije do zaštite žrtava (član 25. i član 36.). Prepoznajući tešku traumu povezanu sa seksualnim nasiljem, uključujući silovanje, Istanbulska konvencija navodi da je istovremeno obezbeđeno pružanje sveobuhvatnih odgovora usmerenih na preživele putem obezbeđivanja kvalitetne osnovne zdravstvene, socijalne i pravosudne usluge. Zaštita od nasilja i zlostavljanja je pravo svakog deteta, kao što je to sadržano u Konvenciji UN o pravima deteta (CRC) i Kosovskom zakonu o zaštiti dece koji primenjuje ovu konvenciju na Kosovu.
SGG se obavezuje da će udružiti napore u ostvarivanju prava žrtava seksualnog nasilja i poziva nadležne institucije da garantuju ta prava pružanjem specijalizovane obuke za sve zainteresovane strane uključene u pružanju podrške, na koju preživele imaju zakonsko pravo i uspostavljanjem specijalizovanih skloništa za žrtve seksualnog nasilja, a u slučaju dece specijalizovane centre za decu koja su preživela, kako je utvrđeno Zakonom o dječijoj zaštiti, s obzirom na specifične potrebe i ranjivosti djece. Grupa posebno lobira za jačanje preventivne uloge kosovske policije kroz rad policije u zajednici i redovno patroliranje po naseljima, ustanovama za brigu o deci, školama i drugim javnim mestima.
Pružanje adekvatnih i rehabilitacionih usluga nije samo pravo žrtve seksualnog nasilja, već i preduslov da se oseća bezbedno i osnaženo, za okončanje nekažnjivosti počinilaca i zatvaranje ozbiljne praznine u nedostatku prijavljivanja. SGG poziva na saradnju sa različitim zainteresovanim stranama, obrazovnim institucijama, zajednicom, medijima, policijom, organizacijama civilnog društva i drugim institucionalnim partnerima na prevenciji seksualnog nasilja.
Oštro osuđujemo svaki čin nasilja nad ženama i devojčicama, i jačamo i ujedinjujemo naše glasove i napore da okončamo ovu nepodnošljivu patnju društva.
Informacije za medije
Grupa za bezbednost i rodnu ravnopravnost (SGG) je sačinjena od monštva organizacija, predvođenim of UN Women. Potpisioci su šlanovi grupe i navedeni su dole:
Međunardodnne organizacije i amabasade: UN Development Coordinator in Kosovo a.i. na ime UN Kosovo Team , OSCE Mission in Kosovo , EULEX Kosovo (Official) , Embassy of Japan in Kosovo , Suomen suurlähetystö Pristina - Embassy of Finland in Pristina , UNMIK - United Nations Mission in Kosovo , European Union in Kosovo.
Ne'vladine i đenske organizacije: Kosovo Gender Studies Center (Qendra Kosovare për Studime Gjinore), SIT - Center for Counseling, Social Services and Research , Youth Initiative for Human Rights - Kosovo (YIHR KS), Inject - Initiative for Justice and Equality , Kosova - Women 4 Women , Network of Roma, Ashkali and Egyptian Women's Organizations of Kosovo, Jahjaga Foundation .
Kosovske institucije: Agencija za rodnu ravnopravnost (Agjencia për Barazi Gjinore/ Zyra e Kryeministrit)
1 of 5
Saopštenje za medije
13. oktobar 2022.
EU i UNOPS: Studenti i akademsko osoblje Prirodno-matematičkog fakulteta Univerziteta u Prištini će koristiti nove objekte
Izgradnja novih fakultetskih prostorija je deo šireg programa EU za zapošljavanje i obrazovanje i predstavlja jedan od mnogih projekata na polju obrazovne infrastrukture koje finansira EU na Kosovu. Od 2007. do 2022. godine EU je uložila 85 miliona evra u razvoj obrazovnog sistema na Kosovu, ne računajući ovaj projekat. Početak radova na novim prostorijama FMNS očekuje se u septembru ove godine.
Govoreći na ovom skupu, ambasador EU na Kosovu, Tomas Šunjog (Szunyog), rekao je: „Veoma sam ponosan što EU unapređuje obrazovnu infrastrukturu Univerziteta u Prištini kroz obezbeđivanje modernih i funkcionalnih objekata za studente i akademsko osoblje Prirodno-matematičkog fakulteta. Ovi novi, moderni i ekološki prihvatljivi objekti će direktno doprineti poboljšanju kvaliteta visokog obrazovanja na Kosovu i promovisaće rodnu ravnopravnost i inkluzivnost u obrazovnom sistemu.”
U skladu sa predstavljenim dizajnom, nove prostorije FMNS će, pored savremenih objekata u kojima će se obavljati istraživanja, sadržati i sobe za dojenje, a biće i okružene parkovima i javnim zelenim površinama koje su od koristi kako studentima tako i lokalnoj zajednici, dok će sama zgrada biti energetski efikasna i opremljena solarnim panelima.
„Unapređenje infrastrukture na Univerzitetu u Prištini je omogućeno uz podršku naših partnera iz EU, kojima se zahvaljujem na doprinosu ne samo za ovaj projekat već i za razvoj visokog obrazovanja uopšte“, rekla je ministarka Arberije Nagavci.
Univerzitet u Prištini sufinansira projekat i obezbediće nameštaj i laboratorijsku opremu.
„Izgradnja ovog fakulteta je od velikog značaja jer će poboljšanje uslova rada i kvaliteta studija na ovom fakultetu posredno unaprediti kvalitet i na ostalim fakultetima u okviru Univerziteta u Prištini“ – rekao je rektor Naser Sahiti.
Opština Priština dodelila je zemljište za izgradnju novog FMNS u blizini Tehničkog fakulteta.
Tokom svog obraćanja, gradonačelnik Prištine Perparim Rama rekao je: „Ovaj projekat će biti primer za standard koji nameravamo da primenjujemo od sada u glavnom gradu, kako u pogledu građevinskih standarda, tako i u pogledu standarda dizajna, kao što je i funkcionalni aspekt koji uzima u obzir rodne i ekološke komponente”.
Ovaj projekat se finansira kroz IPA 2014-2020: „EU4 zapošljavanje i obrazovanje“, a vodi ga i sprovodi UNOPS, koji zadržava konačnu odgovornost i nadzor nad svim aspektima upravljanja projektom i njegovim rezultatima. Ceo proces od planiranja i projektovanja do upravljanja projektom sprovodi i vodi UNOPS.
Prilikom predstavljanja dizajna, šef kancelarije UNOPS, gospodin Brendan Kirnan (Keirnan), rekao je: „UNOPS je posvećen pružanju najboljeg dizajnerskog rešenja i infrastrukturnog rešenja za ovaj fakultet kako bi se studentima i osoblju pružio moderan objekat koji ispunjava njihove potrebe i očekivanja, održiv, efikasan i funkcionalan, uz poštovanje najviših standarda kvaliteta infrastrukture.”
Misija UNOPS jeste da pomogne ljudima da izgrade bolje živote i da zemlje ostvare mir i održivi razvoj. Pomažemo Ujedinjenim nacijama, vladama i drugim partnerima da upravljaju projektima i da na efikasan način obezbeđuju i nabavke i održivu infrastrukturu.
Pročitajte više: www.unops.org | https://www.facebook.com/UNOPSKosovo
1 of 5
Saopštenje za medije
13. oktobar 2022.
Svetska sedmica imunizacije 2022: Dug život za sve
Svetska sedmica imunizacije – koja se obeležava svake godine poslednje sedmice aprila – okuplja partnere kako bi promovisali isporuku vakcina za zaštitu ljudi svih uzrasta od bolesti. Predvođeni UNICEF-om i Svetskom zdravstvenom organizacijom, ovogodišnja tema Svetske sedmice imunizacije je #Dug život za sve.
Ovogodišnja tema je odabrana da istakne istorijska dostignuća na polju vakcinacije širom sveta. Više od dva veka, vakcine su pomagale u zaštiti dece i odraslih od ozbiljnih i smrtonosnih bolesti. Vakcine su jedno od najnaprednijih dostignuća moderne nauke, uz pomoć kojih je prepolovljena smrtnost dece i spašeni milioni života u svetu.
Dok se prisećamo istorijskog uticaja vakcina, svet je sada na raskrsnici. Globalno, pandemija COVID-19 je postavila težak teret na zdravstvene sisteme i usluge, ugrožavajući dosadašnji napredak u rutinskoj imunizaciji širom sveta, uključujući i Kosovo. Alarmantna brojka od 23 miliona dece nije vakcinisana u 2020. Ovaj broj se može smanjiti samo većom posvećenošću i ulaganjem svih u usluge imunizacije.
Kosovo i dalje ima značajne nedostatke u pogledu rutinske imunizacije. Samo jedno od 3 dece ili 73% dece je potpuno vakcinisano1. Ali još više zabrinjava činjenica da su podaci pokazali izrazite nejednakosti, na primer, puna imunizacija je urađena za samo 38 posto dece iz zajednica Roma, Aškalija i Egipćana (za istu starosnu grupu), što znači manje od polovine dece od ukupnog procenta sve dece na Kosovu.
Kako bi se smanjio uticaj pandemije COVID-19 na rutinsku imunizaciju, posebno u ranjivim grupama, UNICEF je u saradnji sa Nacionalnim institutom za javno zdravlje pokrenuo kampanju od vrata do vrata porodicama kako bi identifikovao decu koja nisu vakcinisana. Za nešto više od godinu dana, identifikovano je ukupno 6.300 dece – većina njih iz zajednica Roma, Aškalija i Egipćana – sa nepotpunom evidencijom o vakcinaciji, a podršku su pružili mobilni timovi za porodičnu vakcinaciju kroz kampanju imunizacije.
Od početka 2021. godine, UN su blisko sarađivale sa Ministarstvom zdravlja na podršci Kosovu u planiranju i proširenju vakcinacije protiv COVID-19, uključujući obuku zdravstvenih radnika i uspostavljanje mesta za vakcinaciju. Uprkos zajedničkim naporima, sa pokrivenošću vakcinacijom od 50 procenata do sada (najmanje jedna doza), od Kosovara se traži da povećaju stopu vakcinacije kako bi se zaštitili od potencijalno ozbiljnih bolesti.
UNICEF SZO zajednički ističu da treba tražiti svaku priliku za vakcinaciju dece i odraslih prema rutinskom rasporedu imunizacije. Sve vakcine prethodno kvalifikovane od strane SZO su bezbedne i efikasne.
O UNICEF-u i SZO:
Ø UNICEF i SZO rade sa vladama u preko 190 zemalja, teritorija i oblasti na jačanju nacionalnih zdravstvenih i programa imunizacije, uključujući i Kosovo.
Za više informacija kontaktirajte: Dafina Zuna, UNICEF na Kosovu, Tel: +383 44 185 123, dzuna@unicef.org Edita Haxhiu, kancelarija SZO, Priština, Tel: +383 44 155 635, haxhiue@who.int
1 Prema MICS-u, Kosovskoj agenciji za statistiku i UNICEF-u 2020. Procenat predstavlja starosnu grupu dece 24–35 meseci koja su primila sve preporučene vakcine
1 of 5
Najnoviji izvori
1 / 7
1 / 7